Pravilnik o načinu provedbe obvezatne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (Narodne novine br. 35/07, 76/12), članak 14. stavak 5. i 6.

"Primjena pesticida toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova zabranjena je nad naseljenim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima.

Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, primjena pesticida toplim ili hladnim zamagljivanjem iz zrakoplova nad naseljenim područjima, nacionalnim parkovima i ostalim zaštićenim područjima dozvoljena je:

  • ako je područje iz stavka 5. ovoga članka minirano, poplavljeno ili nedostupno iz drugog objektivnog razloga, ili
  • ako proces dezinsekcije nije moguće obaviti na drugi, svrsishodan način."

Pravilnik o letenju zrakoplova (Narodne novine br. 32/18), članak 4. stavak 5., 6. i 7.

"(5) Raspršivanje tvari za potrebe suzbijanja komaraca i sličnih štetnika smije se obavljati iznad gusto naseljenih područja gradova i naselja ili iznad skupina ljudi u skladu s odredbama ovog Pravilnika te ostalim primjenjivim propisima.

(6) Izbacivanje ili raspršivanje iz zrakoplova tijekom leta obavlja se na unaprijed određenim površinama te prema utvrđenome planu. Zrakoplov mora biti opremljen u skladu s propisima kojima se uređuje oprema za izbacivanje ili raspršivanje iz zrakoplova tijekom leta.

(7) Prilikom obavljanja letova iz ovoga članka pilot zrakoplova mora poduzeti sve mjere potrebne za isključenje šteta koje bi mogle biti prouzročene trećim osobama i stvarima."

---------------------------------------

Zašto dezinsekcija komaraca iz zrakoplova nije učinkovit način suzbijanja komaraca?

1. Najneučinkovitija metoda
Adulticidne tretmane stručnjaci i znanstvenici smatraju najmanje učinkovitim u suzbijanju komaraca. Insekticidni aerosol djeluje samo na komarce koje lete, a ne dopire do onih koji odmaraju ispod lišća na raslinju. Ponavljani adulticidni tretmani nisu uspjeli zaustaviti održavanje uzročnika u prirodnim žarištima niti epidemije izazvane Dengue virusom. Neke vrste komaraca kao što su vrste roda Culex legu se kontinuirano pa stoga jednokratno suzbijanje krilatica ima kratkotrajni učinak te ga stalno treba ponavljati, a bez trajnijeg rezultata.
Američki Center for Disease Control (CDC) u svojim službenim preporukama koje se temelje na neovisnim dokumentima i dokazanim podacima navodi brojne moguće komplikacije, ograničenja i rizike adulticidnih tretmana među kojima se ističu sljedeći:
• „Adulticidne tretmane protiv komaraca treba smatrati najmanje poželjnom metodom suzbijanja i može ih se primijeniti samo u slučaju svježih izolacija virusa i/ili dokaza o postojanju bolesti. (Dokument 72: New York State West Nile Virus Response Plan - Guidance Document).“
• „Adulticidni tretmani su u pravilu slabije učinkoviti i manje specifični za ciljane vektore. Adulticidni tretmani, primjena kemikalija za ubijanje odraslih komaraca sa zemlje ili iz zraka je u pravilu najmanje učinkovita tehnika suzbijanja komaraca. (Dokument 67: Epidemic/Epizootic West Nile Virus in the United States: Revised Guidelines for Surveillance, Prevention and Control).“
• „Učinak adulticidnih tretmana je privremen (nekoliko dana) ukoliko se tretmani ne ponavljaju“.
• „Adulticidni aerosoli nisu prikladni za uporabu u nepovoljnim vremenskim prilikama kao što su pojačani vjetar, kiša ili magla jer kapljice aerosola trebaju što dulje lebdjeti u zraku, a u takvim prilikama brzo padaju na tlo te nisu aktivne protiv komaraca. Pri niskim temperaturama (ispod 13 - 15 °C) komarci su usporeni i provode većinu vremena odmarajući na vegetaciji na mjestima do kojih pesticidni aerosol ne dopire (Dokument 72)“.
• „Tretiranje iz zraka, primjena insekticida na velikim površinama je neselektivan način primjene kemikalija (Dokument 71: Epidemiology and Control of Vectorborne Diseases).“
Neučinkovitost aviotretmana dobro je poznata svima koji se bave suzbijanjem komaraca u Republici Hrvatskoj jer su vlastitim iskustvom potvrdili gore navedene činjenice. Na žalost još uvijek se poslovi suzbijanja komaraca vrednuju i naplaćuju prema provedenim mjerama, a ne prema ostvarenom učinku. U takvim uvjetima neefikasnost u suzbijanju komaraca je čak dobrodošla jer osigurava posao više puta tijekom sezone, a također i u sljedećim godinama budući da se broj komaraca ne smanjuje.

2. Stradaju predatori komaraca, a komarci preživljavaju
Ponavljani adulticidni tretmani mogu imati veći učinak na smanjenje populacija predatora komaraca nego na same komarce. To može dugoročno voditi povećanju brojnosti komaraca na tretiranom području. Studija brojnosti komaraca vektora istočnog konjskog encefalitisa Culiseta melanura na području države New York nakon 11 godina adulticidnog suzbijanja (1984. - 1994.) pokazala je da se broj komaraca povećao 15 puta kroz promatrani period unatoč kratkotrajnom smanjenju njihovog broja nakon svakog provedenog adulticidnog tretmana. Istovremeno primjena insekticida slabi imuni sustav ptica, sisavaca i ljudi koji postaju osjetljiviji na infekcije, uključujući i infekcije antropozoonoza koje prenose komarci pa se time povećava rizik epizootije (širenja bolesti u životinjama rezervoarima uzročnika), a time i pojave pojedinačnih slučajeva ili epidemija bolesti u ljudi.
Prema tome ustrajno suzbijanje komaraca adulticidnim tretmanima, a posebice aviotretmanima, bez ostalih adekvatnih mjera suzbijanja dovodi do povećanja populacije komaraca na nekom području što doduše ide u prilog izvoditeljima takve dezinsekcije, ali nikako ne ide u prilog građanima koji takvu dezinsekciju plaćaju – svake godine sve više jer je problem sve veći.

3. „Super komarci“, bolesniji komarci
Adulticidni tretmani djeluju kao čimbenik selekcije izloženih populacija komaraca što dovodi do razmnožavanja otpornih jedinki „super komaraca“ koji toleriraju sve veće doze pesticida te na kraju postaju rezistentni na pojedine biocidne preparate. Iz nepoznatog razloga brojni komarci koje preživljavaju izloženost pesticidima trpe oštećenja probavnog sustava i žlijezda slinovnica i posljedično postaju većim potencijalom prijenosa uzročnika.
U Hrvatskoj su se prošle godine pojavili prvi slučajevi Dengue vrućice, a epidemije Chikungunya vrućice i encefalitisa izazvanog virusom Zapadnog Nila zabilježeni su u susjednim državama i kucaju nam na vrata. Stoga nam nikako nije u interesu stvarati selekciju komaraca s povećanom mogućnosti prijenosa uzročnika.

4. Neposredni štetni učinci na zdravlje ljudi
Biocidni pripravci koji se koriste za adulticidne tretmane mogu kod osjetljivih pojedinaca izazvati glavobolje, umor, proljev, grčeve i poteškoće disanja. Najosjetljivije skupine uključuju djecu, trudnice, kronične bolesnike, starije osobe, imunosuprimirane bolesnike, dakle upravo one koje najviše želimo štititi od bolesti koje prenose komarci. Sigurne i dozvoljene doze pesticida ne uzimaju u obzir moguće sinergistično (višestruko pojačano) djelovanje s brojnim štetnim supstancijama prisutnim u okolišu što može dovesti do neočekivanih štetnih učinaka na zdravlje ljudi i ne-ciljanih vrsta životinja.
Stoga u prilikama kada komarci nisu vektori bolesti, adulticidni tretmani nemaju pozitivnih, ali imaju negativne učinke na zdravlje ljudi. To tim više što za suzbijanje komaraca kao molestanata na raspolaganju stoje druge, znatno učinkovitije mjere.

5. Dugoročni štetni učinci na zdravlje ljudi
Osim neposrednih, odmah vidljivih, pesticidi koji se koriste za adulticidne tretmane imaju i odložene učinke na zdravlje ljudi. Dokazano je štetno djelovanje metabolita malationa na imuni sustav sisavaca. Istraživanje poremećaja zdravlja poljoprivrednih radnika u Indiji izloženih organofosfornim pesticidima pokazalo je povećanu učestalost funkcionalnih oštećenja dišnog sustava. Dugoročni efekti biocidnih pripravaka primijenjenih u adulticidnim tretmanima u sinergiji s drugim kemikalijama u okolišu praktički nisu ispitani, a postoje indicije o mogućem djelovanju na razvoj malignih tumora te izazivanje poremećaja neplodnosti u muškaraca i žena.
U Hrvatskoj se organofosforni insekticidi više ne koriste u suzbijanju komaraca. Međutim singristični učinci dozvoljenih biocidnih pripravaka iz skupine piretroida s drugim kemikalijama nisu ispitani. Suzbijanje komaraca iz zrakoplova u nas ne bi trebalo biti važnije od mogućeg izazivanja tumora i neplodnosti.

6. Dugoročni učinci na okoliš
Pesticidi koji se koriste za adulticidne tretmane nisu otrovni samo za komarce. Oni ubijaju sve insekte uključujući i stotine korisnih vrsta u prirodi te remete biološku ravnotežu ekosustava s neizvjesnim i potencijalno štetnim dugoročnim posljedicama za okoliš. Izravne štete zabilježene su djelovanjem pesticida na život u prirodnim vodama. U vrijeme adulticidnih tretmana provedenih 1999. godine na Long Islandu zapaženo je štetno djelovanje na populaciju morskih rakova, a štetni učinci malationa na imuni sustav rakova dokazani su u eksperimentalnim uvjetima.
Prirodni resursi, bioraznolikost i čisti okoliš predstavljaju naše bogatstvo i valja ih brižno čuvati u interesu svih građana. Zbog svoje neselektivnosti aviotretmani radi suzbijanja komaraca su izravna prijetnja prirodnom bogatstvu naše zemlje koje pripada svim njezinim stanovnicima.

7. Primjerenost mjera u odnosu na rizik
Problem komaraca često se uvećava, pogotovo u područjima gdje su prisutne bolesti koje prenose. Mediji su skloni preuveličavati probleme koji su novi i poticati paniku daleko iznad razine stvarne opasnosti. Tako je pojava virusa Zapadnog Nila izazvala veliku pozornost javnosti uz panične prognoze i komentare, a u stvarnosti je oboljelo bitno manje ljudi i s manjim posljedicama nego od najobičnije gripe. U vrijeme epidemije encefalitisa izazvanog virusom Zapadnog Nila samo 1% komaraca bilo je zaraženo virusom, a samo 1% ljudi koje su uboli zaraženi komarci razvilo je znakove bolesti od čega je većina imala samo glavobolju i jednodnevnu vrućicu. Tijekom 2003. godine na području New Yorka zabilježeno je 4.946 novooboljelih od SIDA-e uz 4.086 novoinficiranih, 1.140 novooboljelih od tuberkuloze, 944 novooboljela od invazivne penumokokoze, 531 novooboljeli od primarnog ili sekundarnog sifilisa, a svega 30 oboljelih od encefalitisa izazvanog virusom Zapadnog Nila uz standardiziranu uzročno - specifičnu stopu smrtnosti od 0,03 na 100.000 stanovnika (istovremeno je uzročno - specifična stopa smrtnosti npr. za dijabetes bila 22 na 100.000 stanovnika, a za srčane bolesti 304 na 100.000 stanovnika). Iste godine provedeno je 20 adulticidnih akcija na oko 32 hektara površine po akciji čime je obuhvaćeno 40,7% ukupne površine grada New Yorka, a aplicirano je ukupno 892.2 litara pesticida Anvila (djelatna tvar piretroid sumithrin uz piperonil butoksid kao sinergist). Prema tome, kada nema bolesti koje prenose komarci, aviotretiranje će sigurno biti sa zdravstvenog stajališta štetnije nego nikakvo tretiranje jer može biti štetno za zdravlje osjetljivih skupina.

8. Dugoročni pristup
U uvjetima globalnog zatopljenja može se očekivati pojava virusa Zapadnog Nila i drugih tropskih i suptropskih bolesti koje prenose komarci u umjerenim klimatskim zonama. Za takvu mogućnost valja se pripremiti. Umjesto panike i senzacionalizma potrebno je djelovati racionalno i razmišljati dugoročno o najučinkovitijem rješavanju mogućih problema čuvajući zdravlje ljudi i čisti okoliš. Najdjelotvornija i potpuno neotrovna metoda suzbijanja komaraca je smanjenje broja njihovih legla, pogotovo onih koja se nalaze u neposrednoj okolini kuća kao posljedica nemara i neznanja. Bez obzira na opseg adulticidnih tretmana i njihovu učestalost broj komaraca se vrlo brzo vraća na razinu koju omogućuju uvjeti u okolišu. Aviotretiranje nigdje u svijetu nije dugoročno smanjilo probleme s komarcima. Tamo gdje legla nije moguće eliminirati potrebno je provoditi larvicidne tretmane prvenstveno biološkim sredstvima uključujući i predatore ličinki komaraca, a samo iznimno uz primjenu pesticida u umjetnim leglima. Suzbijanje ličinki komaraca bitno je učinkovitije na smanjenje njihovog broja od adulticidnih tretmana.

Zdravi okoliš uz očuvanje imunološkog sustava ljudi i životinja predstavlja najbolju trajnu zaštitu zdravlja ljudi!

Izvor: izvod iz rada objavljenog u Zborniku radova obvezne Trajne edukacije za izvoditelje obvezatanih DDD mjera „Cjelovito (integralno) suzbijanje komaraca“, listopad 2011., str. 97-101, izdavač KORUNIĆ d.o.o. Zagreb, CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 781714, ISBN 978-953-7247-17-1

Prihvatite kolačiće naše stranice i Uvjete korištenja

Saznajte više ...

Prihvaćam!

- Uvjeti korištenja

Korisnik prihvaća sve zakonima mu zadane odgovornosti i upoznaje se s Uredbom o zaštiti podataka.

Kako bi ova web stranica radila ispravno sa svim svojim funkcionalnostima te da bi mogli dalje raditi na unaprijeđenju stranice i poboljšanju korisničkog iskustva, potrebni su nam kolačići  (eng. cookies). Prema regulacijama Europske unije, od 25.03.2011. obvezni smo prije spremanja kolačića zatražiti vaš pristanak. To znači da korištenjem ove web stranice pristajete na uporabu tih datoteka. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti pojedine funkcionalnosti web mjesta koje su podržane tom tehnologijom.

Što su kolačići?

Kolačići su male tekstualne datoteke koje web mjesto sa servera sprema u vaš web preglednik računala ili mobitela (ovisno s kojim uređajem pristupate stranici), i to kada prvi puta posjetite tu web stranicu. Nakon prvog posjeta, svaki puta kada web preglednik zatraži identičnu stranicu sa servera, kolačići se s korisničkog računala šalju na server. Na taj način, server ima mogućnost identifikacije i praćenja web preglednika. Termin cookies koristimo za sve datoteke koje na prethodno opisani način prikupljaju podatke. Postoji nekoliko tipova kolačića:

Privremeni kolačići (sesije): automatski se uklanjaju s vašeg računala kada zatvorite web preglednik. Pomoću njih web mjesta pohranjuju privremene podatke (npr. stavke u košarici za kupnju)

Stalni kolačići: ostaju spremljeni na vašem računalu i nakon zatvaranja web preglednika. Pomoću njih web stranice pohranjuju podatke - najčešće je riječ o vašim postavkama kod korištenja stranice. Stalni kolačići će ostati na vašem računalu tako dugo dok ih ručno ne uklonite ili dok im ne istekne rok.

Kolačići prve strane: dolaze s web mjesta kojeg gledate, a to su privremeni ili stalni. Pomoću nijh web mjesta pohranjuju podatke kao što su ime i lozinka, s ciljem da se ne morate prijavljivati prilikom svakog posjeta.

Kolačići treće strane: pripadaju različitim domenama od onog prikazanog u adresnoj traci. Web stranice mogu sadržavati sadržaj iz drugih područja (kao što su banneri), što otvara mogućnost za praćenje korisničke povijesti pregledavanja. Mogućnosti podešavanja privatnosti u većini modernih preglednika omogućuju blokiranje kolačića treće strane.

Kako onemogućiti kolačiće?

Isključivanjem kolačića odlučujete hoćete li dopustiti njihovo pohranjivanje na vašem računalu. Postavke mogu se kontrolirati i mijenjati u vašem web pregledniku. Ako onemogućite kolačiće, nećete moći koristiti pojedine funkcionalnosti web stranice.

Koristi li huddd.hr kolačiće i zašto?

Da, s glavnim ciljem da naše web stranice omoguće što bolje korisničko iskustvo. Izuzev toga, koristimo ih još za:

Za praćenje statistika posjećenosti: kolačići skupljaju informacije o interakcijama posjetitelja na našim web stranicama. Koriste se za pohranu i ostalih podataka vezanih uz korisničku aktivnost.

Za normalno funkcioniranje web programa: kolačići služe za normalno funkcioniranje određenih mogućnosti web mjesta koje korisnicima olakšavaju pristup sadržaju.